Što uzrokuje prolazni ishemijski napad? simptomi, dijagnoza

Što uzrokuje prolazni ishemijski napad? simptomi, dijagnoza
Što uzrokuje prolazni ishemijski napad? simptomi, dijagnoza

Moždani udar – što trebamo znati?

Moždani udar – što trebamo znati?

Sadržaj:

Anonim

Koje bih činjenice trebao znati o prolaznom ishemijskom napadu (TIA)?

Kontrolni centri mozga

Mozak kontrolira kako naše tijelo funkcionira, kako razmišljamo, kako vidimo, kako razgovaramo i kako se krećemo. Signali do mozga i iz njega prenose se preko kičmene moždine do ostatka tijela.

  • Desna strana mozga kontrolira lijevu stranu tijela, a lijeva strana mozga kontrolira desnu stranu tijela. To uključuje pokret i osjet.
  • Govorni centri obično se nalaze u području Broca s lijeve strane mozga.
  • Vizijom se kontrolira stražnji dio mozga u okcipitalnim režnjevima.
  • Karotidne arterije pružaju većinu opskrbe krvlju tim dijelovima mozga (poznatim kao prednja cirkulacija).
  • Ravnoteža i koordinacija kontroliraju mozak, odnosno bazu mozga, a njegova opskrba krvlju dolazi iz kralježaka koji se nalaze u koštanim kanalima u stražnjem dijelu kralježnice (koji se nazivaju stražnji optok).

Kad neko područje mozga izgubi opskrbu krvlju, prestaje raditi, a dio tijela koji kontrolira prestaje raditi. To se događa s moždanim udarom ili CVA-om (cerebrovaskularna nesreća).

Koja je razlika između moždanog udara i prolaznog ishemijskog napada?

Kad mozak izgubi opskrbu krvlju, pokušava vratiti protok krvi. Ako se opskrba krvlju obnovi, funkcija se može vratiti u pogođene stanice mozga, dopuštajući povratak funkcije na oboljeli dio tijela. To se događa s TIA (prolazni ishemijski napad). Neki to mogu smatrati mini udarom, međutim, u stvarnosti je to moždani udar koji je riješio ili poboljšao funkcionalnost na dijelu tijela koji je pogođen.

Koliko vremena je potrebno da se oporavim od prolaznog ishemijskog napada?

Po definiciji, TIA se riješi u roku od 24 sata, ali većina simptoma TIA-e nestaje u roku od nekoliko minuta.

TIA-i su često upozoravajući znakovi budućeg moždanog udara. Rizik od moždanog udara dramatično raste u danima nakon prolaznog ishemijskog napada, a TIA može pružiti priliku za pronalaženje uzroka ili minimiziranje rizika kako bi se spriječilo trajno neurološko oštećenje koje nastaje zbog moždanog udara.

Što uzrokuje prolazni ishemijski napad (TIA)?

Mozganskim stanicama potreban je kisik i glukoza da bi funkcionirali. Ako se krvotok izgubi, tada se gubi opskrba hranjivim tvarima, a moždane stanice prestaju raditi. Opskrba krvlju moždanih stanica može se izgubiti na nekoliko različitih načina.

  • U jednoj od sićušnih arterija mozga mogu se stvoriti krvni ugrušci (tromboza). Obično prethodi postupno sužavanje krvne žile masnim nakupljanjem zvanim plak. Ateroskleroza (ateroma = naslage kolesterola i masnog tkiva + skleroza + sužavanje) moždanih arterija jednaka je suženju koje se događa u srčanim arterijama koje su prethodile srčanom udaru. Krvni ugrušak može nastati ako se plak rasprsne, što dovodi do daljnjeg začepljenja arterije.
  • Krvni ugrušci mogu plutati nizvodno od srca i zahvatiti se u sićušnoj krvnoj žili (emboli). Atrijska fibrilacija (A fib) je najčešći razlog embolije. U atrijskoj fibrilaciji gornje komore srca pomiču se i ne tuku se koordinirano. To omogućava da krv stagnira i formira male ugruške. Ti se ugrušci mogu uklopiti u bilo koji organ u tijelu, ali mozak je uobičajena meta.
  • Krhotine mogu začepiti krvne žile i zaustaviti protok krvi. Ova krhotina često se odvaja od karotidnih arterija koje se sužavaju gore opisanim procesom ateroskleroze.
  • Krvne žile mogu iscuriti i uzrokovati krvarenje unutar moždanog tkiva. Intracerebralno krvarenje (intra = unutar + cerebralno = mozga + krvarenje = krvarenje) često je uzrokovano visokim krvnim tlakom što može uzrokovati da tanke i slabe stijenke krvnih žila.

Koji su simptomi i znakovi prolaznog ishemijskog napada (TIA)?

Simptomi moždanog udara i TIA su isti i ovise o određenoj regiji mozga koja je pogođena. No, iako je moždani udar trajan, TIA po definiciji rješava svoje.

  • Neurološki deficiti pojavljuju se iznenada i mogu utjecati na sposobnost kretanja ili osjećaja na jednoj strani tijela.
  • Govor i vid mogu utjecati.
  • Osoba koja je pogođena može osjetiti zbunjenost, poteškoće u izgovaranju riječi ili nemogućnost pridržavanja naredbi.

Budući da je mozak veliki organ, ne treba utjecati na cijelu stranu pojedinca. Simptomi mogu biti ograničeni na ruku ili nogu ili dio lica. Deficiti su također grupirani na temelju anatomije mozga. Kao primjer, gubitak govora (afazija) povezan je sa slabošću ili ukočenošću na desnoj strani tijela, budući da govor kontrolira s lijeve strane mozga. Ovi simptomi povezani su s problemima u prednjoj cirkulaciji iz karotidnih arterija.

TIA-i, poput moždanog udara, mogu imati velike, očite neurološke nedostatke poput paralize. Međutim, simptomi mogu biti suptilni, kao što su drhtanje ili peckanje udova ili nespretnost uz upotrebu ruku ili dok hodate.

Ako je zahvaćen mozak zbog problema s kralježnicom, simptomi su mnogo drugačiji. Simptomi moždanog udara ili cerebrovaskularne nesreće uključuju:

  • vrtoglavica,
  • - gubitak ravnoteže i koordinacije, i
  • poteškoće u hodanju.

Napadi kapljica, u kojima pacijent iznenada padne bez upozorenja, sa ili bez gubitka svijesti, nastaju kao rezultat TIA-e do baze mozga.

Amaurosis Fugax je specifična vrsta TIA-e kod koje dolazi do naglog gubitka vida na jednom oku koje se spontano rješava. Nastaje kada krhotine s karotidne arterije na istoj strani začepljuju jednu od oftalmičkih arterija i zaustave dotok krvi u mrežnicu (živčani kompleks u stražnjem dijelu oka koji interpretira svjetlosne i vizualne signale).

Kada trebam nazvati doktora zbog prolaznog ishemijskog napada?

Moždani udar je hitna medicinska pomoć. Kada se posumnja na moždani udar, potrebno je aktivirati hitne medicinske službe (u SAD-u treba nazvati 911). Uz nemogućnost predviđanja budućnosti, ne postoji način da se utvrde hoće li se simptomi riješiti. Ako simptomi potraju i postoji moždani udar, usko je vrijeme za intervenciju i potencijalno upotrijebiti TPA (lijek koji uništava ugrušak) kako bi obnovili opskrbu krvlju u mozgu i preokrenuli neurološki deficit. Ovisno o bolnici i njezinim sposobnostima, može proći samo tri do četiri i pol sata od pojave simptoma davanja lijekova. U tom vremenu treba pregledati pacijenta, potrebno je napraviti pretrage krvi, napraviti CT pretragu glave kako bi se osiguralo da hemoragični moždani udar (krvarenje u mozak) nije uzrok, a neurolog treba biti kontaktiran.

Ako EMS nije aktiviran i simptomi se razriješe tako da pacijent, obitelj ili prijatelji posumnjaju da se dogodila TIA, još uvijek treba hitno potražiti skrb. Može biti razumno obratiti se liječniku primarne skrbi kako bi pomogao koordinirati procjenu.

Slikovni vodič za razumijevanje poteza

Kako se dijagnosticira prolazni ishemijski napad (TIA)?

Dijagnoza TIA najčešće se postavlja u povijesti, budući da su neurološki deficit najvjerojatnije riješeni prije nego što se pacijent pruži na skrb. Ova povijest će također pokušati utvrditi čimbenike rizika za srčane bolesti i moždani udar :

  • visoki krvni tlak,
  • visok kolesterol,
  • dijabetes, pušenje i
  • obiteljska povijest.

Fizikalni pregled uključuje praćenje otkucaja srca i ritma te slušanje srca i pluća. Ispitivanje vrata može uključivati ​​slušanje grudica (nenormalan zvuk koji krv prolazi kroz sužene krvne žile) ili zvukove koje krv prolazi kroz sužene krvne žile. Položit će se cjelovit neurološki pregled i može uključivati ​​traženje slabosti ili ukočenosti; procjena hodanja i koordinacije; i provjera vida, sluha, govora i razumijevanja jezika.

Ostali testovi koji se mogu uzeti u obzir uključuju:

  • Elektrokardiogram (EKG) i praćenje radi traženja nepravilnih srčanih ritmova poput atrijske fibrilacije.
  • CT pregled glave u potrazi za krvarenjem u mozgu. Moždani udari se ne pojavljuju odmah na CT snimci. To je test za isključenje krvarenja, a ne za potvrdu moždanog udara ili TIA-e.
  • Karotidni ultrazvuk je test kojim se traži sužavanje krvnih žila u prednjem dijelu vrata koje osiguravaju većinu opskrbe krvi u mozgu.

Osnovni krvni testovi mogu uključivati ​​CBC (kompletnu krvnu sliku) radi traženja anemije ili problema s previše ili premalom trombocita. Pacijentima koji uzimaju varfarin (Coumadin) (razrjeđivač krvi za sprečavanje krvnih ugrušaka iz atrijske fibrilacije) testirat će se krv kako bi bili sigurni da je doza lijeka prikladna.

Ako postoji bojazan da možda dolazi do ugrušaka iz srca ili otpadaka koji potiču iz srčanih zalistaka, tada se može ukazati ehokardiogram (ultrazvučni pregled srca) koji će pomoći dijagnozi o podrijetlu TIA-e.

Što je liječenje prolaznog ishemijskog napada (TIA)?

Liječenje TIA-e usmjereno je na sprečavanje budućeg moždanog udara. Jednostavni sustavi bodovanja razvijeni su za procjenu ovog rizika i pomažu u odlučivanju treba li pacijenta primiti u bolnicu na promatranje ili može li ga otpustiti kući na promatranje.

ABCD i ABCD 2 (uzima se u obzir dijabetes) rezultati su najčešće korišteni prediktori.

ABCD 2 Procjena rizika
Faktor rizikaDa ili neUkupno bodova
Starost> 60Da
Ne
1 bod
0 bodova
BP> 140/90 pri početnom čitanjuDa
Ne
1 bod
0 bodova
Kliničke karakteristike TIA-e:Jednostrana (jednostrana) slabost sa ili bez oštećenja govora ILI
Poremećaj govora bez slabosti
2 boda
1 bod
Trajanje60 minuta ili više
10 do 59 minuta
<10 minuta
2 boda
1 bod
0 bodova
DijabetesDa
Ne
1 bod
0 bodova
ABCD 2 bodovanje
ABCD 2 ocjenaDvodnevni rizik od moždanog udara
0-31%
4-54%
6-78%
ABCD bodovanje
ABCD ocjena7-dnevni rizik od moždanog udara
0-40, 4%
512%
6 ili više31%

Metrix