Multiple Sclerosis in 90 seconds (Lithuanian version)
Sadržaj:
- Što je multipla skleroza (MS)? Kako dobivate MS?
- Tko ima multiplu sklerozu? Je li MS genetski (naslijeđeno)?
- Koji su znakovi ranog upozoravanja i simptomi multiple skleroze?
- Kakva je prognoza za multiplu sklerozu?
- MS relapsa, remisija i komplikacija
- Kakva je životna dob za multiple skleroze? Možete li umrijeti od MS-a?
- Kako se prilagoditi životu s multiplom sklerozom
Što je multipla skleroza (MS)? Kako dobivate MS?
Multipla skleroza (MS) kronična je bolest koja u različitim trenucima vremena pogađa različite dijelove središnjeg živčanog sustava (CNS). Središnji živčani sustav sastoji se od mozga i leđne moždine. Mozak kontrolira tjelesne aktivnosti, poput pokreta i misli. Leđna moždina služi kao put za poruke između mozga i različitih dijelova tijela. Te poruke sudjeluju u većini tjelesnih radnji. Budući da multipla skleroza utječe na različite dijelove središnjeg živčanog sustava, može utjecati na rad mnogih dijelova tijela.
Mnogi istraživači smatraju da je multipla skleroza autoimuna bolest (CNS). Kod autoimune bolesti koja pogađa mozak ili leđnu moždinu, imunološki sustav tijela (njegov obrambeni sustav protiv infekcije i bolesti) tretira normalna tkiva CNS-a kao strana i napada ih. Štoviše, kod MS-a, imunološki sustav tijela napada masne tvari koje okružuju i izoliraju živčana vlakna ili mijelinske ovojnice, a sama živčana vlakna nazivaju se demijelinizacijom. Mijelin formira ožiljak (skleroza), što je osnova za naziv multiple skleroze. Kad imunološki sustav napadne tkiva u (CNS), kao i kod multiple skleroze, poruke koje mozak šalje prekidaju se.
Tko ima multiplu sklerozu? Je li MS genetski (naslijeđeno)?
- Pojava MS obično se javlja u dobi od 20-50 godina. MS je najčešći, onesposobljavajući neurološki poremećaj u mladih odraslih.
- Žene imaju otprilike 2 puta veću vjerojatnost da će razviti MS.
- Bolest je češća kod ljudi koji žive dalje od ekvatora, iako je snaga ove povezanosti nedavno upitna.
- MS se javlja češće kod bijelaca sa sjeveroeuropskim porijeklom. Ljudi koji žive u Sjevernoj Americi, Europi i Australiji imaju veću vjerojatnost da će razviti MS od onih koji žive u Aziji.
- Genetski čimbenici igraju ulogu u MS-u. Ako roditelj ili braća i sestre imaju MS, rizik od razvoja MS-a je 3%. Ako identičan blizanac ima MS, rizik od drugog blizanaca je 25-40%.
- Smatra se da endokrini čimbenici igraju ulogu u MS. Na primjer, dolazi do smanjenja broja MS napada tijekom trudnoće. Unutar 3 mjeseca koja slijede u trudnoći veća je mogućnost novih napada MS-a. Smatra se da ta fluktuacija težine bolesti predstavlja odgovor na hormonalne promjene koje se događaju tijekom trudnoće i razdoblja nakon porođaja.
Koji su znakovi ranog upozoravanja i simptomi multiple skleroze?
Simptomi multiple skleroze koji se pojavljuju kod odraslih, tinejdžera i djece (dječja MS) ovise o dijelu zahvaćenog središnjeg živčanog sustava i funkciji oštećenog živca. Rani znakovi i simptomi MS mogu se pojaviti danima ili tjednima, a zatim nestati. Simptomi mogu biti blagi, umjereni ili teški i uključuju:
- Promjene vida, uključujući zamagljen, mrljast ili maglovit vid i gubitak percepcije boje, što može biti popraćeno bolom u očima (može doći do dvostrukog vida ako su pogođeni živčani putovi koji su zaduženi za pokrete očiju.)
- Umor, umor i nedostatak energije
- utrnulost
- trnci
- Mišićna zategnutost ili spastičnost
- Vrtoglavica
- Neravnoteža i nekoordinacija
- Vrtoglavica
- Problemi s mjehurima i crijevima
- Bol na licu
- Nerazgovjetan govor
- Poteškoće sa hodanjem i sitnim motoričkim sposobnostima
- Promjene raspoloženja
- Gubitak pamćenja
Djeca i tinejdžeri s MS imaju slične znakove i simptome kao u odraslih; Međutim, oni također mogu imati napadaje i ekstremni umor koji odrasli ne čine.
Osobe s multiplom sklerozom mogu imati pogoršanje simptoma nakon vrućeg tuširanja ili kupke ili dužeg boravka vani u vrućem vremenu.
Kada su simptomi MS aktivni, nazivaju se napadima ili relapsima. Kada nema simptoma multiple skleroze, oni se nazivaju remisijama.
Većina ljudi s MS-om ima dane ili tjedana relapsa, nakon čega slijede mjeseci ili godine remisija, koji se nazivaju MS s relapsom-remitom.
Ostala stanja povezana s MS-om koja mogu imati slične simptome uključuju akutni diseminirani encefalomijelitis (ADEM), Balovu bolest, mijelopatiju povezanu s HTLV-I (HAM), neuromijelitis optiku (NMO), Schilder-ovu bolest i transverzalni mijelitis.
Kakva je prognoza za multiplu sklerozu?
Napredak MS-a i prognoze osobe ne mogu se predvidjeti u ranim fazama s velikom točnošću. Oboljelima od multiple skleroze savjetuje se u ranoj fazi pokušati voditi normalan život, često vježbati i slijediti zdravu prehranu. Međutim, pokazalo se da nijedna određena prehrana za MS ne utječe negativno na tijek bolesti.) Ako imate MS, pratite simptome koji se pojavljuju tijekom vježbanja kako biste se prilagodili i naučite u skladu s tim uskladiti razinu napora.
MS relapsa, remisija i komplikacija
- Većina ljudi s recidivima i remisijama MS-a na kraju će trebati pomoć da hodaju unutar 15-20 godina. Bolest postaje progresivna i mnogi od tih ljudi s vremenom će trebati štapove, šetače, skutere ili invalidska kolica da bi se izborili s invaliditetom uzrokovanom bolešću. Neki se odluče rabiti skuter rano kako bi sačuvali svoju energiju.
- Mali postotak oboljelih od MS-a ima vrlo blagi oblik bolesti s malim ili nikakvim invaliditetom i malo simptoma, premda kod mnogih bolest može preći u umjereniji oblik unutar 25 godina. Iako se čini da ovi pojedinci imaju mali neurološki deficit, detaljan neurološki pregled kod nekih može otkriti znatna kognitivna oštećenja.
- Veliki postotak ljudi ima relapsu-remiting MS (RRMS), s povremenim pogoršanjem neuroloških simptoma koji obično traju nekoliko tjedana. Nakon godina relapsa, bolesnici s MS-om s recidivirajućom remitentnom MS mogu prelaziti u stalno progresivni oblik bolesti poznat kao sekundarno-progresivni (SPMS).
- Neki ljudi s MS-om imaju relapsno-progresivni oblik bolesti od početka i ne vraćaju se u svoje normalno zdravstveno stanje nakon relapsa. Te osobe mogu nakupiti invalidnost sa i između svakog napada.
- Niži postotak ljudi ima progresivan oblik MS, nazvan primarno-progresivni MS (PPMS) u kojem problemi s živčanim sustavom napreduju svake godine, unatoč nepostojanju jasnih pogoršanja.
- Izbjegavajte izlaganje prekomjernoj vrućini jer može pogoršati latentne simptome MS-a, poput zamućenja vida, peckanja i ukočenosti ili umora.
Komplikacije MS (obično se pokazuju kod pacijenata u uznapredovalom stadijumu bolesti) uključuju medicinska stanja kao što su:
- Čirevi od pritiska uzrokovani nepokretnošću i dugim vremenskim periodima u invalidskim kolicima ili krevetu
- Osteoporoza uzrokovana nedostatkom tjelovježbe i nuspojavama liječenja kortikosteroidima
- Teška disfunkcija mokraćnog mjehura ili bubrega zbog kronične disfunkcije mokraće
- Aspiracijska pneumonija nastala zbog problema s gutanjem
Kakva je životna dob za multiple skleroze? Možete li umrijeti od MS-a?
Multipla skleroza se ne može izliječiti i od nje ne možete umrijeti (nije fatalno). Osobe s MS mogu umrijeti od komplikacija uznapredovalog MS-a. Međutim, životni vijek osobe s MS-om sličan je općoj populaciji. Osobe s MS-om mogu se liječiti lijekovima koji ubrzavaju oporavak relapsa, ublažavaju simptome ili su prevencija.
Kako se prilagoditi životu s multiplom sklerozom
Ako je vama ili voljenoj osobi dijagnosticirana multipla skleroza, možete naći potporu i ohrabrenje od:
- Nacionalno društvo za multiplu sklerozu ili njegova lokalna poglavlja
- Zaklada multiple skleroze
- Američka udruga multiple skleroze
Nekoliko MS centara ili klinika imaju na raspolaganju grupe podrške za pacijente s MS i njihove obitelji.
Prognoza i životni vijek
5 Simptomi rane multiple skleroze (ms) - liječenje i očekivani životni vijek
Multipla skleroza (MS) autoimuna je bolest koja pogoršava pokrov koji štiti živce (mijelinska ovojnica). Rani simptomi MS su promjene vida. Ostali simptomi MS-a su trnci, zatvor, konstantan umor, bolni mišićni grčevi i gubitak sluha. Ne postoji lijek za MS, ali dostupni su tretmani za usporavanje napredovanja bolesti i upravljanje simptomima.
Progresivni očekivani životni vijek supranuklearne paralize i psp tretman
Progresivna supranuklearna paraliza (PSP) rijetka je degenerativna bolest mozga. Bolest narušava pokrete i ravnotežu. Mnogi ljudi s PSP-om također doživljavaju promjene u raspoloženju, ponašanju i osobnosti. Iako nema lijeka za liječenje simptoma bolesti lijekovima i promjenama životnog stila, može poboljšati kvalitetu života osobe s PSP-om.