Teški akutni respiratorni sindrom i liječenje

Teški akutni respiratorni sindrom i liječenje
Teški akutni respiratorni sindrom i liječenje

SARS - [История Медицины]

SARS - [История Медицины]

Sadržaj:

Anonim

Što je teški akutni respiratorni sindrom (SARS)?

Teški akutni respiratorni sindrom (SARS) bio je opasna po život virusna respiratorna bolest uzrokovana koronavirusom poznatim kao koronavirus povezan sa SARS-om (SARS-CoV), ali obično skraćen na virus SARS ili SARS). SARS je bio povezan sa sindromom sličnim gripi, koji je u nekih bolesnika napredovao u upale pluća, respiratornog zatajenja i ponekad smrti. Vjeruje se da virus SARS potječe iz provincije Guangdong na jugu Kine i da se nakon toga proširio svijetom u malim epidemijama koje su prestale od 2004. godine. Kina i okolne zemlje svjedoci su najvećeg broja slučajeva povezanih sa SARS-om i smrti.

Povijest SARS-a kratka je. Virus SARS prvi put je prijavljen 2002. godine u Aziji, a slučajevi su prijavljeni do sredine 2003. godine. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), od srpnja 2003., ukupno 8.437 ljudi širom svijeta razboljelo se od SARS-a, a 813 je umrlo tijekom izbijanja ili epidemije. Bolest je zabilježena u više od 30 zemalja i na pet kontinenata. Samo je osam ljudi u Sjedinjenim Državama steklo infekciju SARS-om, a svi su oni putovali izvan SAD-a. U SAD-u nije došlo do smrti uslijed SARS-a. Dobra vijest o SARS-u je bila da se od 2004. nije dogodio izbijanje ili epidemija.

Zbog brzog i neočekivanog širenja SARS-a i zbog toga što se malo zna o virusu, američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i WHO nastavili su pomno nadzirati bilo kakve izbijanja koja su rezultirala bolešću sličnom SARS-u. Smjernice i medicinske informacije o SARS-u mogu se naći na web stranicama CDC-a i WHO-a.

Što je uzrok SARS-a?

SARS virus se širi bliskim kontaktom s osobom na osobu. Prijenos se vjerojatno događa putem kapljica proizvedenih kada zaražena osoba kihne ili kašlja. Širenje kapljica može se dogoditi kada se kapljice iz zraka, nastale kašljem ili kihanjem, talože na sluznice usta, nosa ili očiju osobe udaljene do 3 metra. Virus se također može širiti kada osoba dodirne površinu zagađenu kapljicama, kao što je pronađeno na mnogim bolničkim površinama, uključujući gumbe dizala. Može se javiti i oralno-fekalni prijenos SARS-a. Nezaštićeni zdravstveni radnici bili su izloženi značajnom riziku od infekcije tijekom epidemije.

SARS virus se razmnožava i u plućima i u tkivima gastrointestinalnog trakta. Međutim, uzorci tkiva pokazuju najviše oštećenja okusa u plućnim alveolama (zračni vrećici), gdje je funkcija pluća ugrožena, stvarajući ozbiljan poremećaj disanja, često nazvan sindromom akutnog respiratornog distresa (ARDS).

Što su SARS čimbenici rizika?

Faktori rizika od SARS-a uključuju izloženost nekome tko je zaražen virusom ili pojedincima koji putuju u područje gdje se događa epidemija SARS-a. Ostali čimbenici rizika uključuju muški spol i osobe s drugim medicinskim problemima, poput dijabetesa i kroničnog hepatitisa B. Zdravstveni radnici koji su bili izloženi pacijentima s SARS-om u prošlim epidemijama također su pod povećanim rizikom od zaraze.

Koji su znakovi i simptomi SARS-a?

Simptomi SARS-a mogu biti slični onima drugih virusnih infekcija. Prvi simptomi počinju dva do sedam dana nakon izlaganja i uključuju jedno ili više sljedećeg:

  • Groznica (temperatura više od 100, 4 F)
  • Glavobolja
  • Umor (umor)
  • Mišići i bolovi
  • Malaksalost (osjećaj opće nelagode)
  • Smanjen apetit
  • Proljev

Respiratorni simptomi se razvijaju tri ili više dana nakon izlaganja. Respiratorni simptomi uključuju jedno od sljedećeg:

  • Suhi kašalj
  • Kratkoća daha
  • Kašalj i grlobolja (neuobičajeno)

Do dana sedam do 10 bolesti, gotovo svi pacijenti s laboratorijskim dokazima infekcije SARS-om imaju upalu pluća koja se može otkriti u plućima na rendgenskim filmovima. Respiratorni distres javlja se kod nekih bolesnika. Ovaj simptom zabrinjava pacijenta i liječnike, jer sugerira da bolest postaje sve teža.

Kada bi netko trebao potražiti medicinsku njegu zbog moguće izloženosti SARS-u?

Stjecanje infekcije SARS-om obično je povezano s putovanjem u zemlju u kojoj je prijavljen SARS ili kontaktom s bolesnom osobom koja se upravo vratila iz te zemlje. Osobe koje bi u budućnosti mogle biti izložene SARS-u ili sARS-u, trebaju odmah potražiti medicinsku skrb i savjetuju se da pozovu liječnika ako se pojave groznica ili respiratorni simptomi te da zdravstvenim radnicima kažu da moguća izloženost SARS-u dogodila.

Koji stručnjaci liječe SARS?

Liječnici primarne njege mogu liječiti simptome blage SARS infekcije kod nekih bolesnika. Umjereni do teški oboljeli od SARS-a mogu zahtijevati zarazne bolesti, kritičnu skrb, pulmologe i bolnice kao specijaliste kako bi im se pomoglo u skrbi o tim pacijentima. U SAD-u bi trebalo odmah obavijestiti stručnjake za CDC ukoliko dođe do izbijanja SARS-a ili SARS-ove bolesti.

Koje testove liječnici koriste za dijagnozu SARS-a?

Početni testovi za ljude za koje se smatra da imaju SARS uključuju sljedeće:

  • Rendgenski filmovi na prsima
  • Pulsna oksimetrija (test u kojem se sonda spojena na računalo postavlja na prst ili uho za mjerenje zasićenosti kisikom u krvi)
  • Kulture krvi
  • Sputum (tekućina iz dišnih putova) Gram mrlje i kultura
  • Ako se sumnja na infekciju virusom SARS, potrebno je obavijestiti CDC; CDC ima specijalizirane testove (RT-PCR i EIA) za identifikaciju virusa. Ovi testovi obično nisu dostupni većini laboratorija iako neki državni laboratoriji mogu imati na raspolaganju.
  • Ispitivanje virusnih uzročnika poput gripe A, gripe B, ptičje gripe, virusa Zapadnog Nila, antraksa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) može se provesti kako bi se isključili ovi problemi ili infekcije koje se mogu pobrkati s SARS-om, posebno ako nema početna sumnja da je problem uzrokovan SARS-om i ako SARS testiranje nije lako dostupno.
  • Ispitivanje mokraćnih antigena na Legionella i pneumokokne vrste (dva uzroka bakterijske upale pluća)

Postoje li kućni lijekovi za SARS?

Slijedite upute opisane u Prevenciji da biste ograničili širenje i prijenos SARS infekcije. Pacijenti se obično liječe u bolnici ako im je dijagnosticiran SARS.

Što su SARS tretmani ?

Trenutno ne postoji specifičan tretman za SARS, iako su pokušani različiti načini liječenja s nejasnim uspjehom. U zbrinjavanje bolesnika s SARS-om trebaju biti uključeni stručnjaci za zarazne bolesti i plućnu njegu i drugi. Pokušani medicinski tretmani uključuju kortikosteroide, antivirusna sredstva, interferon i razne pripravke antitijela, dušikov oksid i tradicionalni kineski lijek nazvan glicirizizin (spoj koji se nalazi u korijenu sladića). Većina ovih tretmana nije dovoljno proučena da bi dokazala učinkovitost. Većina hospitaliziranih pacijenata zahtijeva potpornu njegu poput dopunske kisika ili mehaničke ventilacije.

Osobe s potvrđenim ili sumnjivim SARS-om trebaju se izolirati i podvrgnuti agresivnom liječenju u bolnici. Zbog respiratornih tegoba možda će biti potrebna mehanička ventilacija (uređaj koji pomaže čovjeku disanje) i kritična skrb.

Koji lijekovi liječe SARS?

U nekim od prvih slučajeva SARS-a antibiotici su korišteni bez uspjeha. Nakon što je utvrđeno da je SARS virus, primijenjen je antivirusni lijek ribavirin, ponekad u kombinaciji s kortikosteroidima. Međutim, ograničene su informacije o tome hoće li ovi lijekovi smanjiti ukupnu ozbiljnost i smrt od SARS-a.

Koliko je često potrebno praćenje nakon liječenja SARS-a?

SARS je (i vjerojatno bi to mogao biti ubuduće) ozbiljna virusna bolest koja zahtijeva brzu medicinsku pomoć i hospitalizaciju. Nakon otpuštanja osobe iz bolnice, trebala bi se zakazati daljnja skrb s liječnikom.

Kako ljudi mogu spriječiti SARS?

Ljudi koji su u izravnom bliskom kontaktu s nekim tko je imao SARS bili su u najvećoj opasnosti od zaraze. Osobe sa SARS-om ili osobe izložene riziku za SARS trebale bi se pridržavati dolje navedenih smjernica. WHO i CDC utvrdili su smjernice koje pomažu u prevenciji i širenju SARS-a.

  • Ograničite vrijeme izvan kuće. Osobe sa SARS-om ne bi trebale ići na posao, u školu, ustanove za brigu o djeci ili na neko javno mjesto do 10 dana nakon završetka vrućice i poboljšanja njihovih respiratornih simptoma.
  • Operite ruke sapunom i toplom vodom, koristite trljanje ruku na bazi alkohola ili oboje, posebno nakon dodira s tjelesnim tekućinama poput respiratornih tekućina ili mokraće.
  • Nosite rukavice za jednokratnu upotrebu u kontaktu s tjelesnim tekućinama osobe s SARS-om. Nakon upotrebe, odmah izbacite rukavice i temeljito operite ruke.
  • Nosite kiruršku masku.
  • Nos i usta pokrijte tkivom kod kihanja ili kašljanja.
  • Ne dijelite jelo, ručnike ili posteljinu. Temeljno operite ove predmete sapunom i toplom vodom nakon upotrebe od strane zaražene osobe.
  • Koristite kućno dezinfekcijsko sredstvo na bilo kojoj površini koja može biti zagađena, kao što su radne ploče ili vratnice. Nosite rukavice za jednokratnu upotrebu dok čistite ove površine.
  • Slijedite ove smjernice najmanje 10 dana nakon otklanjanja simptoma.

Kakva je prognoza za SARS?

SARS može rezultirati ozbiljnim bolestima i medicinskim komplikacijama koje zahtijevaju hospitalizaciju, tretman intenzivne njege i mehaničku ventilaciju. Najnoviji podaci govore da je stopa smrti od SARS-a veća od stope gripe ili drugih uobičajenih infekcija dišnih putova. Komplikacije uključuju izmijenjenu funkciju pluća, polineuropatiju i avaskularnu nekrozu.

Ukupna stopa smrti (smrtnosti) od SARS-a iznosi oko 10%. Dob je faktor rizika i igra veliku ulogu u prognozi. Pacijenti mlađi od 24 godine imaju stopu smrtnosti od oko 1%, dok oni stariji od 65 godina mogu imati stopu smrtnosti od 50% ili više. Ostali čimbenici rizika uključuju bolesnike s kroničnom infekcijom hepatitisom B, hepatitis iz bilo kojeg uzroka, dijabetes, limfopeniju, leukocitozu i visoku razinu citokina početkom (prvi tjedan) u SARS infekciji.

Gdje ljudi mogu pronaći više informacija o SARS-u?

centar za kontrolu i prevenciju bolesti
1600 Clifton Road
Atlanta, GA 30333
800-311-3435
Svjetska zdravstvena organizacija
Regionalni ured za Ameriku
525, 23. ulica, NW
Washington, DC 20037
202-974-3000

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti, teški akutni respiratorni sindrom (SARS)

Svjetska zdravstvena organizacija, teški akutni respiratorni sindrom (SARS)

SARS slike

Koronavirus povezan sa SARS-om. Koronavirus je sada prepoznat kao uzrok epidemije SARS-a 2003. godine. Fotografija ljubaznošću centara za kontrolu bolesti / dr. Fred Murphy.

Koronavirus povezan sa SARS-om. Koronavirusi su skupina virusa koji imaju izgled haloa ili krunice (korona) kada se gledaju pod mikroskopom. Fotografski uslužni centri centara za kontrolu bolesti / CD Humphrey i TG Ksiazek.

Patologija plućnog tkiva zbog SARS-a. Ova slika prikazuje patološke citoarhitekturne promjene koje ukazuju na difuzno oštećenje alveola, kao i višesteriranu džinovsku stanicu bez vidljivih virusnih inkluzija. Fotografija ljubaznošću centara za kontrolu bolesti / dr. Šerif Zaki.

Koronavirus OC43. Fotografija ljubaznošću centara za kontrolu bolesti / dr. Erskine Palmer.